AZIJA
POVRŠINA: 44 miliona km2
BROJ STANOVNIKAč 4,2 milijarde
GUSTINA NASELJENOSTI: 96 st/ km2
NAJVIŠI VRH: Mont Everest (8848m)
NAJNIŽA TAČKA: Mrtvo more (-403km)
NAJDUŽA REKA: Jangcekjang (6990km)
NAJVEĆE JEZERO: Kaspijsko jezero (371.000 km2)
BROJ DRŽAVA: 49 nezavisnih država i 3 teritorije koje pripadaju drugim država
NAJVEĆA DRŽAVA: Po površini Rusija (17. 075.000 km2),
po broju stanovnika Kina (1,33 milijarde)
BROJ STANOVNIKAč 4,2 milijarde
GUSTINA NASELJENOSTI: 96 st/ km2
NAJVIŠI VRH: Mont Everest (8848m)
NAJNIŽA TAČKA: Mrtvo more (-403km)
NAJDUŽA REKA: Jangcekjang (6990km)
NAJVEĆE JEZERO: Kaspijsko jezero (371.000 km2)
BROJ DRŽAVA: 49 nezavisnih država i 3 teritorije koje pripadaju drugim država
NAJVEĆA DRŽAVA: Po površini Rusija (17. 075.000 km2),
po broju stanovnika Kina (1,33 milijarde)
zanimljivosti - Turska
Istanbul se nalazi na dva kontinenta – u Europi i Aziji.
Nojeva barka po legendi spustila se na vrh planine Ararat u Turskoj
Prva crkva posvećena Bogorodici je u Efesu.
U dolini Jordana i Catal Huyuk na području Anatolije (Turska) potiče najstarija poznata keramika.
U ovoj zemlji su bila dva od sedam svetskih čuda (mauzolej u Halikarnasu i hram Artemide u Efesu).
Avram (praotac) je rodjen u istočnoj Turskoj.
Sveti Nikola – je rođen u Patari u Turskoj i postoji crkva posvećena njemu u Demreu.
Ezop, poznat po basnama i alegorijama, je rođen u Anadoliji u Turskoj.
Republikа Turskа je osnovаna 29. oktobrа 1923, pod vođstvom Mustаfe Kemаlа Atаturkа.
Homer je rođen u Izmiru nа zаpаdnoj obаli Turske i on opisuje Troju u svojoj epskoj Ilijаdi.
Čuvene lale koje su sada simbol Holandije potiču iz Turske.
Poznаti trojаnski rаtovi po legendi vodili su se u zаpаdnoj Turskoj, i na tom mestu danas stoji drvenа stаtuа trojаnskog konjа.
Sulejmаn Veličаnstveni (poslednji veliki sultаn Otomаnskog carstva) bio je pesnik koji je napisаo preko 3000 pesаmа, neke od njih kritikuju pohlepu čovečаnstvа.
70% lešnika proizvede se u Turskoj.
Najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Evropom i svetom je kafa.
Ćevapi potiču iz Turske.
U Turskoj se mnogo više pije čaj od kafe, tradicionalni crni čaj dobro je poznato piće kojim Turci izražavaju dobrodošlicu brojnim turistima.
Pamukkale (turski za “Pamučna palata”) je atraktivan prirodni kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizlija.
Najveći proizvođač višnje na svetu je Turska, višnja je dobila latinski naziv po starom nazivu grada Cerasus koji se nalazi u Turskoj.
Nojeva barka po legendi spustila se na vrh planine Ararat u Turskoj
Prva crkva posvećena Bogorodici je u Efesu.
U dolini Jordana i Catal Huyuk na području Anatolije (Turska) potiče najstarija poznata keramika.
U ovoj zemlji su bila dva od sedam svetskih čuda (mauzolej u Halikarnasu i hram Artemide u Efesu).
Avram (praotac) je rodjen u istočnoj Turskoj.
Sveti Nikola – je rođen u Patari u Turskoj i postoji crkva posvećena njemu u Demreu.
Ezop, poznat po basnama i alegorijama, je rođen u Anadoliji u Turskoj.
Republikа Turskа je osnovаna 29. oktobrа 1923, pod vođstvom Mustаfe Kemаlа Atаturkа.
Homer je rođen u Izmiru nа zаpаdnoj obаli Turske i on opisuje Troju u svojoj epskoj Ilijаdi.
Čuvene lale koje su sada simbol Holandije potiču iz Turske.
Poznаti trojаnski rаtovi po legendi vodili su se u zаpаdnoj Turskoj, i na tom mestu danas stoji drvenа stаtuа trojаnskog konjа.
Sulejmаn Veličаnstveni (poslednji veliki sultаn Otomаnskog carstva) bio je pesnik koji je napisаo preko 3000 pesаmа, neke od njih kritikuju pohlepu čovečаnstvа.
70% lešnika proizvede se u Turskoj.
Najpoznatije piće koje se iz Turske proširilo Evropom i svetom je kafa.
Ćevapi potiču iz Turske.
U Turskoj se mnogo više pije čaj od kafe, tradicionalni crni čaj dobro je poznato piće kojim Turci izražavaju dobrodošlicu brojnim turistima.
Pamukkale (turski za “Pamučna palata”) je atraktivan prirodni kompleks jedinstvenih mineralnih izvora u jugozapadnoj Turskoj, u blizini grada Denizlija.
Najveći proizvođač višnje na svetu je Turska, višnja je dobila latinski naziv po starom nazivu grada Cerasus koji se nalazi u Turskoj.
PALESTINA
Palestina je istorijska oblast oko reke Jordan do obala Sredozemnog mora. Vlast nad Palestinom se tokom vremena stalno menjala. U vreme rimske vlasti, prema predanju, tu se rodio Isus Hrist, a u 7. veku Arapi su podigli svoje veliko svetilište jer su verovali da se prorok Muhamed odatle uzneo na nebo. Puna četiri veka, do 1918. godine, Palestina je bila pod vlašću Turaka, a od 1923. do 1948. godine pod upravom Velike Britanije. Jevreji, koji su se posle Drugog svetskog rata tu masovno naselili, uspeli su da 1948. godine dobiju svoju državu, a Palestina je podeljena na jevrejski (Izrael) i arapski deo (Jordan). Od tada do danas, ratni sukobi izmedju Jevreja i Arapa ne prestaju, a Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) koju je osnovao i do smrti predvodio Jaser Arafat, pokušaba da povrati svoje teritorije i zvanično dobije državu.
Groblje brodova na mestu nekada jednog od najvećih jezera
Na granici Kazahstana i Uzbekistana, usred azijskih stepa koje su nekad bile deo Sovjetskog Saveza, ribarska flota rđa na površini koja je nekad bila jezero.
Desetine ribarskih brodova nasukano je kilometrima od obale nekad četvrtog najvećeg jezera na svetu - Aralskog, čija je površina bila čak 68 hiljada kvadratnih kilometara. Sada je to Aralska pustinja jer vode tamo odavno nema.
Sovjetske vlasti preusmerile su reke Amu Darjai i Sir Darju, koje su jezero snabdevale vodom kako bi na ovom području uzgajale pirinač, lubenice, žitarice i pamuk.
Kanale za navodnjavanje vlada je počela da gradi 1940-ih, a njihov loš kvalitet doveo je do velikih gubitaka vode, kod nekih čak i do 75 odsto. U narednih 20 godina Aralsko jezero se smanjivalo, prvo za 20 centimetara godišnje, a kasnije i do 90. Uporedo s tim, povećao se salinitet jezera za pet puta i uništio većinu flore i faune.
Propala je ribarska industrija, zahvaljujući kojoj je preživljavalo lokalno stanovništvo, a brodovi, kojima su pokušali da se vrate do mora, ostali su nasukani u mulju dok se jezero isušivalo.
Područje je postalo groblje brodova. Zbog otpada koji se ispuštao u reke, zemlja je ostala neplodna. S nestankom ribarske industrije rasla je nazaposlenost, a veći deo stanovništva se odselio.
Na granici Kazahstana i Uzbekistana, usred azijskih stepa koje su nekad bile deo Sovjetskog Saveza, ribarska flota rđa na površini koja je nekad bila jezero.
Desetine ribarskih brodova nasukano je kilometrima od obale nekad četvrtog najvećeg jezera na svetu - Aralskog, čija je površina bila čak 68 hiljada kvadratnih kilometara. Sada je to Aralska pustinja jer vode tamo odavno nema.
Sovjetske vlasti preusmerile su reke Amu Darjai i Sir Darju, koje su jezero snabdevale vodom kako bi na ovom području uzgajale pirinač, lubenice, žitarice i pamuk.
Kanale za navodnjavanje vlada je počela da gradi 1940-ih, a njihov loš kvalitet doveo je do velikih gubitaka vode, kod nekih čak i do 75 odsto. U narednih 20 godina Aralsko jezero se smanjivalo, prvo za 20 centimetara godišnje, a kasnije i do 90. Uporedo s tim, povećao se salinitet jezera za pet puta i uništio većinu flore i faune.
Propala je ribarska industrija, zahvaljujući kojoj je preživljavalo lokalno stanovništvo, a brodovi, kojima su pokušali da se vrate do mora, ostali su nasukani u mulju dok se jezero isušivalo.
Područje je postalo groblje brodova. Zbog otpada koji se ispuštao u reke, zemlja je ostala neplodna. S nestankom ribarske industrije rasla je nazaposlenost, a veći deo stanovništva se odselio.
https://www.youtube.com/watch?v=HE5qnSL2A0Y
ARALSKO jezero - jezero koje nestajehttps://www.youtube.com/watch?v=NC5UIEx83fo
|
divlja Rusija - SIBIRwww.youtube.com/watch?v=oJpkX7i1MDg
|
|
|
EGIPAT piramidehttps://www.youtube.com/watch?v=5d308JfFcd0
|
NAMIBIJAwww.youtube.com/watch?v=3LY0nWADPpI
|
|
|
Veličanstveni ledeni džinovi Kilimandžara
Postoji mnoštvo razloga zašto svake godine oko 40.000 avanturista odluči da se popne na planinu Kilimandžaro u Tanzaniji.
Osim osvajanja vrha najviše slobodnostojeće planine na svetu, svakako su vredni pomena i masivni ledeni blokovi - jedni od poslednjih ekvatorijalnih glečera na svetu.
Prema navodima naučnog magazina “Science” iz 2002. godine, trebalo da nestanu između 2015. i 2020. godine. Nažalost, iako stučnjaci za glečere i ekolozi smatraju da led star 11.700 godina neće nestati u narednih 5 godina, pa ni 15 godina, činjenica je da iz dana u dan ove ledene gromade nastavljaju da se tope. Prema procenama naučnika, nestaće u potpunosti negde između 2030. i 2050. godine.
Kao glavni uzrok njihovog nestajanja obično se navodi globalno zagrevanje. Međutim, naučna javnost ističe da je proces topljenja glečera prouzrokovan prirodnim klimatskim promenama koje su počele još u 19. veku. Jaki sunčevi zraci, sve manja količina padavina i nedostatak vetra dopuštaju stvaranje milimetarskog “toplog i vlažnog” sloja, koji je dovoljan za topljenje leda.
Šta bi moglo da spreči nestanak ovih ledenih divova? Nažalost, ljudski faktor je potpuno bespomoćan po tom pitanju. Glečere Kilimandžara mogla bi da spasi jedino velika količina snežnih padavina koja bi prekrila ogoljeno tlo i na taj način sprečila dalje topljenje. Poslednja takva padavina, međutim, dogodila se u prvoj polovini 19. veka.
Jedino rešenje mogle bi da predstavljaju znatne promene u Indijskom okeanu u narednih 10 do 20 godina, koje bi prouzrokovale snažne i obilne padavine u Istočnoj Africi, ali verovatnoće da se tako nešto desi su neznatne.
Upravo zato bi baš sada trebalo posetiti ove hladne, divne, plavičaste predele. A kada stignete na vrh, ne obazirite se odmah na čuveni znak koji izražava čestitke za postignut uspeh. Umesto toga, okrenite se ka samim glečerima, koji se poput smrznutih talasa izdižu na “nebeskom ostrvu” - tu su sada, ali neće biti još zadugo.
Osim osvajanja vrha najviše slobodnostojeće planine na svetu, svakako su vredni pomena i masivni ledeni blokovi - jedni od poslednjih ekvatorijalnih glečera na svetu.
Prema navodima naučnog magazina “Science” iz 2002. godine, trebalo da nestanu između 2015. i 2020. godine. Nažalost, iako stučnjaci za glečere i ekolozi smatraju da led star 11.700 godina neće nestati u narednih 5 godina, pa ni 15 godina, činjenica je da iz dana u dan ove ledene gromade nastavljaju da se tope. Prema procenama naučnika, nestaće u potpunosti negde između 2030. i 2050. godine.
Kao glavni uzrok njihovog nestajanja obično se navodi globalno zagrevanje. Međutim, naučna javnost ističe da je proces topljenja glečera prouzrokovan prirodnim klimatskim promenama koje su počele još u 19. veku. Jaki sunčevi zraci, sve manja količina padavina i nedostatak vetra dopuštaju stvaranje milimetarskog “toplog i vlažnog” sloja, koji je dovoljan za topljenje leda.
Šta bi moglo da spreči nestanak ovih ledenih divova? Nažalost, ljudski faktor je potpuno bespomoćan po tom pitanju. Glečere Kilimandžara mogla bi da spasi jedino velika količina snežnih padavina koja bi prekrila ogoljeno tlo i na taj način sprečila dalje topljenje. Poslednja takva padavina, međutim, dogodila se u prvoj polovini 19. veka.
Jedino rešenje mogle bi da predstavljaju znatne promene u Indijskom okeanu u narednih 10 do 20 godina, koje bi prouzrokovale snažne i obilne padavine u Istočnoj Africi, ali verovatnoće da se tako nešto desi su neznatne.
Upravo zato bi baš sada trebalo posetiti ove hladne, divne, plavičaste predele. A kada stignete na vrh, ne obazirite se odmah na čuveni znak koji izražava čestitke za postignut uspeh. Umesto toga, okrenite se ka samim glečerima, koji se poput smrznutih talasa izdižu na “nebeskom ostrvu” - tu su sada, ali neće biti još zadugo.
YELLOWSTONE Severna Amerikahttps://www.youtube.com/watch?v=-XkewnRxv-A
|
VELIKI KANJON Severna Amerikawww.youtube.com/watch?v=ezpqDi42pRM
|
|
|
MAMUTOVA PEĆINA
|
vulkanska planina Japana FUDŽIJAMAhttps://www.youtube.com/watch?v=wULdMmxNDM4
|
putovanje kroz BRAZIL |
ANDI planinski venci |
https://www.youtube.com/watch?v=lshNdiTvNMI
|
https://www.youtube.com/watch?v=rhpGzPierAY
|
AUSTRALIJA
https://www.youtube.com/watch?v=QNNa1xkjZgY
|
https://www.youtube.com/watch?v=4Gw0sJ9Qais
|
https://www.youtube.com/watch?v=-KAuK2jdEn4
|
https://www.youtube.com/watch?v=6U5GBUDmY9o
|
www.youtube.com/watch?v=qRg-ICMpEoE
|
ABORIDŽINI
Aboridžini su prastanovnici Australije. Ime toga naroda potiče od latinskoga izraza ab origine, što znači od početka. Oni su, naime, Australiju nastanjivali pre mnogo vremena. Naučnici su pronašli kameno oruđe i crteže na stenama stare najmanje 45 000 godina.
Aboridžini su u Australiju najvjerovtnije došli iz Azije, prelazeći s ostrva na ostrvo u svojim kanuima. Proširili su se po celome kontinentu u brojnim skupinama porodica – plemenima. Ta plemena su se s vremenom počela izdvajati različitim jezicima i raznovrsnim običajima. Ipak, svi su se Aboridžini trudili živeti u skladu s prirodom. Lovili su i skupljali biljke krećući se unutar granica koje su prihvatala sva plemena. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oružje.
Broj Aboridžina znatno se smanjio otkako je počelo naseljavanje Evropljana, a većina ih danas više ne živi u skladu sa svojom drevnom tradicijom. Sveta mesta više ne postoje, a aboridžinski su jezici uglavnom nestali. Pre dolaska Evropljana, Aboridžini su govorili više od 300 jezika. Danas ih je mnogo manje.
Mnogi Aboridžini danas žive u velikim gradovima ili na rubovima mesta u unutrašnjosti Australije. Ime kojim oni žele da ih nazivaju je Kuriji. I skupine i pojedinci daju sve od sebe da očuvaju svoj nacionalni identitet. Nakon mnogo godina političke borbe ukinuti su zakoni kojima se omogućivalo iskorjenjivanje njihove kulture. Australija se 2008. izvinula za sva zla koja su im načinjena u prošlosti. Pojedina sveta mjesta vraćena su im na korištenje i ponovno se nazivaju aboridžinskim imenima.
Izvor: http://e-kako.geek.hr/kultura/obicaji/kako-danas-zive-aboridzini/#ixzz3a3LWcaRP
Aboridžini su u Australiju najvjerovtnije došli iz Azije, prelazeći s ostrva na ostrvo u svojim kanuima. Proširili su se po celome kontinentu u brojnim skupinama porodica – plemenima. Ta plemena su se s vremenom počela izdvajati različitim jezicima i raznovrsnim običajima. Ipak, svi su se Aboridžini trudili živeti u skladu s prirodom. Lovili su i skupljali biljke krećući se unutar granica koje su prihvatala sva plemena. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oružje.
Broj Aboridžina znatno se smanjio otkako je počelo naseljavanje Evropljana, a većina ih danas više ne živi u skladu sa svojom drevnom tradicijom. Sveta mesta više ne postoje, a aboridžinski su jezici uglavnom nestali. Pre dolaska Evropljana, Aboridžini su govorili više od 300 jezika. Danas ih je mnogo manje.
Mnogi Aboridžini danas žive u velikim gradovima ili na rubovima mesta u unutrašnjosti Australije. Ime kojim oni žele da ih nazivaju je Kuriji. I skupine i pojedinci daju sve od sebe da očuvaju svoj nacionalni identitet. Nakon mnogo godina političke borbe ukinuti su zakoni kojima se omogućivalo iskorjenjivanje njihove kulture. Australija se 2008. izvinula za sva zla koja su im načinjena u prošlosti. Pojedina sveta mjesta vraćena su im na korištenje i ponovno se nazivaju aboridžinskim imenima.
Izvor: http://e-kako.geek.hr/kultura/obicaji/kako-danas-zive-aboridzini/#ixzz3a3LWcaRP
Reč „kengur“ vodi poreklo od aboridžinskog jezika od reči gangurru, odnoseći se na sivog kengura. Prema nekim izvorima, Džejms Kuk je želeo da sazna imena ovih, tada nepoznatih životinja. Kada je postavio pitanje Aboridžinima na engleskom jeziku za njihovo ime, oni su odgovorili na svom – „Kenguru“, što u stvari znači „Ne razumemo“. Kapetan je odgovor prihvatio kao ime životinje i svetu prikazao nepoznatu životinjsku vrstu
Da li ste znali kako izgleda dok raste ....
(kafa, avokado, biber, susam.... )
Jedemo ih svakog dana, spravljamo napitke od njih, sa nekima začinjavamo jela, a ne znamo ni kako izgledaju dok rastu. Verovatno nikada ne biste pogodili kako izgledaju neke sasvim obične biljke, kako izgleda recimo, stablo kafe, avokada ili bibera.
Na slikama ispod pogledajte kako izgledaju samo neke od ovih biljaka..
Uzmimo primer kafe, koja se kod nas tradicionalno konzumira od davnina, da li ste znali da je biljka kafe ustvari zimzeleno šiblje ili nisko drveće iz familije lat. Rubiacceae. Lišće je naspramno raspoređeno u tročlane pršljenove, cvetovi su beli, smešteni u pazuhu lista, a plodovi koštunice ili bobice podsećaju na plod trešnje. Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu, pretežno u Africi...
Na slikama ispod pogledajte kako izgledaju samo neke od ovih biljaka..
Uzmimo primer kafe, koja se kod nas tradicionalno konzumira od davnina, da li ste znali da je biljka kafe ustvari zimzeleno šiblje ili nisko drveće iz familije lat. Rubiacceae. Lišće je naspramno raspoređeno u tročlane pršljenove, cvetovi su beli, smešteni u pazuhu lista, a plodovi koštunice ili bobice podsećaju na plod trešnje. Rod obuhvata oko 40 vrsta koje rastu, pretežno u Africi...
ananas avokado biber
indijski orah kafa kakao
kikirirki kivi mango
pistaći susam vanila
dvogodišnje dete pokazuje države sveta
https://www.youtube.com/watch?v=r43yCiKlbCo